Kako kontrolirati visok kolesterol?

Autor: Ondrej Stoviček

Visok kolesterol jedan je od ključnih zdravstvenih rizika povezanih s kardiovaskularnim bolestima, uključujući srce bolesti i moždanog udara. Praćenje i upravljanje razinama kolesterola u tijelu je ključno jer prekomjerna količina "lošeg" kolesterola LDL (lipoproteina niske gustoće) može povećati rizik od ovih potencijalno smrtonosnih stanja. Mnogi ljudi se obraćaju razne strategije za borbu protiv visokog kolesterola, uključujući promjene u prehrani, tjelovježbu i lijekove. Trend u nastajanju u alternativnim tretmanima za snižavanje kolesterola je rastući interes za kanabis i njegove derivate, uključujući kanabidiola (CBD).

CBD, spoj koji se nalazi u kanabisu, proučavan je zbog njegovih potencijalnih terapeutskih učinaka na različite bolesti, uključujući njegovu moguću ulogu u upravljanju razinama kolesterola.

U ovom ćemo članku istražiti osnove kolesterola, njegovu povezanost s kardiovaskularnim bolestima i mogućnosti liječenja visokog kolesterola (snižavanje razine kolesterola u tijelu), uključujući one koje uključuju kanabis i CBD.

Što je kolesterol?

Kolesterol je a mastan tvar neophodna za pravilno funkcioniranje ljudskog tijela. To je lipid koji se nalazi u staničnim membranama i igra vitalnu ulogu u proizvodnji hormona, vitamini, i žučne kiseline. Kolesterol proizvodi tijelo, prvenstveno u jetra, ali se može dobiti i iz hrane.

Postoje dvije glavne vrste kolesterola u krvi:

1. LDL (lipoprotein niske gustoće) kolesterol: Ova vrsta se često naziva "lošim" kolesterolom jer prekomjerne razine LDL kolesterola u krvi mogu dovesti do nakupljanja kolesterola na stijenkama arterija, stvarajući aterosklerotske plakove. Ti plakovi mogu suziti arterije, ograničavajući protok krvi i povećavajući rizik od srce bolest.

2. HDL (lipoprotein visoke gustoće) kolesterol: Ova vrsta je poznata kao "dobar" kolesterol jer može ukloniti višak kolesterola iz krvi i transportirati ga natrag u jetru, gdje se metabolizira i eliminira iz tijela. Više razine HDL kolesterola povezane su s manjim rizikom od srčanih bolesti.

održavanje pravilna ravnoteža između LDL i HDL kolesterola važna je za zdravlje srca i krvnih žila. Visok LDL kolesterol i nizak HDL kolesterol mogu povećati rizik od ateroskleroze i bolesti srca. Stoga je praćenje razine kolesterola i poduzimanje koraka za održavanje te ravnoteže ključno za sprječavanje srčanih problema.

Koja je veza između kolesterola i zdravlja srca?

Odnos između kolesterola i zdravlja srca usko je povezan s pojavom kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze i bolesti srca. Ateroskleroza je proces u kojem se kolesterol i druge tvari nakupljaju na unutarnjim stijenkama arterija (žile koje nose krv do srca i drugih dijelova tijela). Ovaj proces može postupno suziti arterije, što dovodi do stvaranja aterosklerotskih plakova. Utjecaj kolesterola na zdravlje srca može se sažeti na sljedeći način:

• Višak LDL kolesterola: Visoke razine "lošeg" LDL kolesterola u krvi mogu uzrokovati taloženje više kolesterola na stijenkama arterija. Ti se plakovi mogu stvrdnuti i postati lomljivi, otežavajući protok krvi i povećavajući rizik od ateroskleroze.
• Aterosklerotični plakovi: Ti plakovi, koji sadrže kolesterol, lipide, kalcij i druge tvari, mogu rasti i sužavati krvne žile. Ako plak pukne ili se raspadne, može doći do stvaranja krvnog ugruška, koji može u potpunosti blokirati arteriju. To može rezultirati srčanim udarom (infarktom miokarda) ili moždanim udarom, a obje su ozbiljne kardiovaskularne bolesti.
• Uloga HDL kolesterola: Nasuprot tome, "dobar" HDL kolesterol ima sposobnost ukloniti višak kolesterola sa stijenki arterija i transportirati ga natrag u jetru na metabolizam i eliminaciju. Više razine HDL kolesterola povezane su sa smanjenim rizikom od ateroskleroze i bolesti srca.

Sve u svemu, visok LDL kolesterol i nizak HDL kolesterol mogu povećati rizik od razvoja ateroskleroze i bolesti srca. Stoga je važno pratiti razinu kolesterola i poduzeti korake za održavanje zdrave ravnoteže između dobrog i lošeg kolesterola. To može uključivati ​​promjene u prehrani, tjelovježbu i, u nekim slučajevima, lijekove pod nadzorom liječnika.

Kako se mjeri kolesterol?

Kolesterol se mjeri testom krvi poznatim kao "lipidni profil" ili "test kolesterola". Ovaj se test provodi kako bi se odredile razine različitih lipida, uključujući ukupni kolesterol, LDL (lipoprotein niske gustoće) kolesterol, HDL (lipoprotein visoke gustoće) kolesterol i trigliceride u krvi.

Proces obično uključuje:

1. Priprema: Općenito, nije potrebna posebna priprema prije testa. Međutim, vaš liječnik ili laboratorijski tehničar može od vas tražiti da gladujete (ne jedete i ne pijete) određeno vrijeme prije testa, obično 9 do 12 sati.
2. Uzimanje uzorka krvi: Zdravstveni djelatnik će uzeti uzorak krvi, obično iz ruke. Uzima se mala količina krvi koja je dovoljna za test.
3. Analiza uzorka: Uzorak krvi se šalje u laboratorij gdje se mjere razine različitih lipida, uključujući ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceride.
4. Rezultati: Nakon analize dobit ćete rezultate lipidnog profila od svog liječnika ili zdravstvenog djelatnika, koji će protumačiti nalaze u kontekstu vašeg ukupnog zdravlja i čimbenika rizika za bolesti srca.
   

Kako se može sniziti visoki kolesterol?

Razina kolesterola može se smanjiti promjenom načina života i konvencionalnim metodama liječenja.

Promjene u prehrani:

• Smanjite unos zasićenih masti: Ograničite potrošnju hrana visok udio zasićenih masti, kao što je masno meso, pržena hrana i punomasni mliječni proizvodi. Zamijenite ih hranom s nižim udjelom zasićenih masnoća, poput peradi, ribe, orašastih plodova i sjemenki.
• Povećajte unos vlakana: Konzumirajte hranu bogatu topivim vlaknima, poput zobi, kruha od cjelovitih žitarica i mahunarki. Vlakna mogu pomoći u smanjenju razine LDL kolesterola.
• Ograničite trans masti: Trans masti su umjetne masti koje se često nalaze u prerađenoj hrani poput čipsa i prženih namirnica. Smanjenje njihovog unosa može pomoći u snižavanju razine LDL kolesterola.
• Jedite "zdrave" masti: Uključite zdrave masti, kao što su nezasićene masti koje se nalaze u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima i ribi poput lososa ili tune.
• Tjelesna aktivnost: Redovita tjelovježba može pomoći u povećanju HDL kolesterola i smanjenju LDL kolesterola. Ciljajte na najmanje 150 minuta tjelovježbe umjerenog intenziteta tjedno.
• Lijekovi: U nekim slučajevima, lijekovi mogu biti potrebni za snižavanje kolesterola, posebno ako same promjene načina života nisu dovoljne. Droge Liječnik može propisati lijekove poput statina, fibrata ili inhibitora apsorpcije kolesterola.

Kako CBD može pomoći kod visokog kolesterola?

Kanabis je u interakciji s tijelom endocannabinoid sustav (ECS), koji uključuje CB1 i CB2 receptori.

TCB1 receptor uključen je u proces obrnutog transporta kolesterola (RCT), gdje tijelo regulira razine kolesterola uklanjanjem viška kolesterola i transportom u jetru.

kroničan upala je faktor koji doprinosi visokom kolesterolu i kardiovaskularnim bolestima. Dokazano je da CBD ima protuupalni Svojstva kroz njegovu interakciju s ECS receptorima, što može pomoći u smanjenju upale u tijelu.

CBD može neizravno utjecati na razinu kolesterola potencijalno pomaže u regulaciji težine. Gojaznost i prekomjerna tjelesna težina faktori su rizika za visoki kolesterol. CBD može pomoći kod mršavljenja promicanjem pretvorbe bijele masnoće u smeđu masnoću, koja se lakše sagorijeva kao energija. Podržavajući regulaciju tjelesne težine, CBD može doprinijeti smanjenju razine kolesterola.

CBD je također pokazao potencijal u smanjenju tjeskobe i stres, koji su često povezani s nezdravim životnim navikama. Ublažavanjem tjeskobe i stresa, CBD može neizravno pridonijeti regulaciji kolesterola potičući zdravije navike i smanjujući vjerojatnost ponašanja koja bi mogla negativno utjecati na razinu kolesterola.

Iako CBD obećava u potencijalnom pomaganju u kontroli kolesterola, ne treba ga smatrati samostalnim tretmanom. Potreban je sveobuhvatan pristup kontroli kolesterola, uključujući zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu i liječnički savjet. Prije uključivanja CBD-a ili bilo kojeg drugog dodatka u rutinu kontrole kolesterola, preporučuje se konzultirati se sa zdravstvenim radnikom.

2020. klinička studija ispitivala je učinke CBD ulje na 65 osoba s prekomjernom težinom. Istraživači su otkrili da su sudionici koji su uzimali 15 miligrama CBD-a dnevno iskusili poboljšanje razine HDL kolesterola, dok kontrolna skupina nije primijetila takvo poboljšanje. Oni koji su uzimali CBD također su prijavili bolji san i bolju otpornost na stres.

Kako koristiti CBD za visok kolesterol

Kada je riječ o doziranju, oprez je ključan. Start polako i postupno povećavajte.

Važno je zapamtiti da CBD ne djeluje na sve na isti način, a idealna doza može varirati. Preporučena doza za smanjenje kolesterola razlikuje se za dijete u odnosu na odraslog muškarca.

Na temelju najnovije studije iz 2020., kao što je ranije spomenuto, predlažemo da počnete s dnevnim unosom od 15 mg CBD-a (što je jednako 4 mg). kapi of 10% CBD ulje, idealno podijeljeno u dvije doze dnevno) za odrasle.

Doziranje se može povećati ako se ne postigne željeni učinak.

Hrana korisna za kontrolu kolesterola

Namirnice koje su obično korisne za kontrolu kolesterola pomažu smanjiti razinu "lošeg" LDL kolesterola i povećati razinu "dobrog" HDL kolesterola. Evo nekoliko preporučenih namirnica:

• Zobena kaša: Zob sadrži topiva vlakna poznata kao beta-glukan, koja pomažu u snižavanju LDL kolesterola. Započinjanje dana zobenom kašom može biti korisno.
• Cjelovite žitarice: Hrana poput kruha od cjelovitog zrna, smeđe riže i tjestenine od cjelovitog zrna pšenice bogata je vlaknima koja mogu pomoći u snižavanju LDL kolesterola.
• Lud: Orašasti plodovi poput badema, lješnjaka i oraha bogati su nezasićenim mastima koje mogu pomoći u snižavanju LDL kolesterola. Ipak, imajte na umu da su orašasti plodovi kalorični pa ih treba konzumirati umjereno.
• Riba: Ribe poput tune, lososa, skuše i haringe bogate su omega-3 masnim kiselinama koje pozitivno utječu na zdravlje srca i mogu smanjiti trigliceride i LDL kolesterol.
• Maslinovo ulje: Maslinovo ulje sadrži zdrave nezasićene masti i antioksidanse koji mogu pomoći u smanjenju LDL kolesterola. Koristite ga za kuhanje i preljeve za salate.
• Konoplja ulje i sjemenke: Oni mogu pomoći u održavanju optimalne razine kolesterola u krvi.
• Mahunarke: Grašak, grah, leća i druge mahunarke bogate su topivim vlaknima i protein, koji može pomoći u snižavanju LDL kolesterola.
• Voće i povrće: Voće i povrće ima malo masnoća i puno vlakana, vitamina i antioksidansa. Konzumiranje raznovrsnog šarenog voća i povrća može podržati cjelokupno zdravlje srca.
• Čaj: Određene vrste čajeva, osobito zeleni čaj, sadrže katehine koji mogu pomoći u snižavanju LDL kolesterola.
• Avokado: Avokado je bogat zdravim nezasićenim mastima i vlaknima, što može pomoći u smanjenju razine LDL kolesterola.
• Sok od celera i jabuke: Ovo su prirodne opcije za snižavanje razine kolesterola.

Jesu li lijekovi za kolesterol potrebni?

Potreba za lijekovima za snižavanje kolesterola ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući razinu kolesterola, čimbenike rizika za srčane bolesti i cjelokupno zdravlje pojedinca. Za neke ljude lijekovi mogu biti neophodni, dok za druge mogu biti dovoljne promjene u prehrani i načinu života.

Čimbenici rizika za visoki kolesterol

Čimbenici rizika za visoki kolesterol mogu uključivati ​​genetiku, način života i faktori povezani sa zdravljem koji mogu povećati razinu LDL kolesterola te ukupni rizik od bolesti srca i ateroskleroze.

Ključni čimbenici rizika uključuju:

• Nasljedstvo: Genetika igra značajnu ulogu u razini kolesterola. Ako postoji obiteljska povijest visokog kolesterola ili bolesti srca, rizik može biti veći.
• Dijetarne navike: Konzumacija hrane s visokim udjelom zasićenih masti i trans masti (umjetne masti) može povisiti LDL kolesterol. Prehrana bogata rafiniranim šećerima i nezdravim mastima također može negativno utjecati na razinu kolesterola.
• Nedostatak tjelesne aktivnosti: Sjedilački način života može dovesti do debljanja i povećati rizik od visokog kolesterola.
• Prekomjerna težina i pretilost: Prekomjerna tjelesna težina može povisiti LDL kolesterol i sniziti HDL kolesterol.
• Pušenje: Pušenje može smanjiti HDL kolesterol i povećati rizik od srčanih bolesti.
• Dijabetes: Ljudi s dijabetesom često imaju poremećen metabolizam masti i mogu imati više razine LDL kolesterola i triglicerida te niže razine HDL kolesterola.
• Stres: Kronični stres može imati negativan utjecaj na razinu kolesterola.
• Dob i spol: Razina kolesterola raste s godinama, osobito kod muškaraca. Nakon menopauza, žene također imaju veću razinu LDL kolesterola.
• Alkohol: Pretjerana konzumacija alkohola može povisiti razinu triglicerida i negativno utjecati na razinu kolesterola.
• Druga zdravstvena stanja: Određena zdravstvena stanja, poput hipotireoze (slabo aktivna štitnjača) ili bolesti bubrega, mogu utjecati na razinu kolesterola.
  

Koliko često treba kontrolirati kolesterol?

Učestalost provjera kolesterola treba odrediti liječnik na temelju vašeg zdravstvenog stanja, dobi, čimbenika rizika i obiteljske povijesti bolesti srca. Međutim, postoje opće smjernice za praćenje kolesterola:

• Rutinski pregledi: Većina liječnika preporučuje provjeru razine kolesterola tijekom redovitih preventivnih zdravstvenih pregleda. Učestalost će ovisiti o vašoj dobi, spolu, zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika.
• Djeca i adolescenti: Razine kolesterola u djeca a adolescente treba provjeriti postoji li obiteljska povijest visokog kolesterola ili bolesti srca. Prvi pregled može se obaviti između 9 i 11 godine.
• Odrasli: Za odrasle bez značajnih faktora rizika, razine kolesterola obično se provjeravaju svakih 4-6 godina. Međutim, ako imate bilo kakve čimbenike rizika (npr. pušenje, visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost ili obiteljsku povijest bolesti srca), možda će biti potrebne češće kontrole, obično jednom godišnje ili prema savjetu liječnika.
• Seniori: Starijim odraslim osobama, osobito onima s čimbenicima rizika ili dijagnosticiranom kardiovaskularnom bolešću, može biti potrebno redovito praćenje kolesterola.